Preskoči na glavni sadržaj
0

Djelovanje vitamina D na imunološki sustav

Djelovanje vitamina D na imunološki sustav

Danas se na svakom koraku priča o učinkovitosti vitamina D kod ublažavanja simptoma trenutne virusne groznice koja je zahvatila čitav svijet. Istovremeno su podaci o manjku vitamina D kod cijele populacije, zabrinjavajući i alarmantni. Sa željom da Vam objasnimo na što jednostavniji način, odlučili smo se na jedan sažeti pregled kroz mehanizme djelovanja vitamina D na imunološki sustav, kako bi Vam bila jasnija važnost vitamina sunca u zimskim mjesecima kada sunca nedostaje.

Vitamin D je odgovoran za regulaciju metabolizma kalcija i fosfata i održavanje normalne mineralizacije kostiju. Poznat je i kao imunomodulatorni hormon. Brojne studije su pokazale su da 1,25-dihidroksi-vitamin D (aktivni vitamin D), vrši imunološke aktivnosti na više komponenta urođenog i prilagodljivog imunološkog sustava, kao i stabilnost endotelne membrane (organa koji oblaže čitav krvožilni sustav).

Mnogi klinički i epidemiološki podaci povezuju vitamin D s učestalošću i ozbiljnošću mnogih poremećaja poput psorijaze, multiple skleroze, reumatoidnog artritisa, dijabetesa tipa 1 i zaraznih bolesti.

Izvori, sinteza i metabolizam vitamina D

Čovjek vitamin D dobiva sunčevom svjetlošću, prehranom i dodacima. Postoje dva glavna oblika vitamina D: vitamin D2 i vitamin D3.  Vitamin D2 stvara se u kvascu, gljivama i biljkama pod utjecajem sunčevog UV zračenja. Vitamin D3 se sintetizira u našoj koži (također pod utjecajem UV zraka), a prirodno se nalazi u ulju jetre bakalara i masnoj ribi. Oba vitamina predstavljaju neaktivne oblike vitamina D, koji krvotokom putuju do jetre gdje se metaboliziraju u aktivni vitamin D.

Zdrave vrijednosti vitamina D u krvi

Još uvijek je kontroverzno koliko je vitamina D potrebno, kako ga treba dodavati (dnevno, odnosno tjedno ili mjesečno - bolus dozama) i koje vrijednosti vitamina D (neaktivnog) i aktivnog vitamina D u seruma je optimalna za imunološko zdravlje i ukupne zdravstvene beneficije. Većina studija ipak dolazi do zaključaka da se vitamin D kao dopuna prehrani preporučuje tijekom cijele godine, umjesto povremenih i (pre)visokih doza.

Jasno je da su razine od 75 - 125 nmol/L serumskog vitamina D povezane s najmanjim rizikom od nekoliko vrsta karcinoma, kardiovaskularnih bolesti, autoimunih bolesti i smrtnosti od svih uzroka. Da bi se održala ta razina u krvi uz minimalno izlaganje sunčevoj svjetlosti, endokrinološko društvo je izdalo smjernice za liječenje i prevenciju nedostatka vitamina D, vrijednosti za dnevni unos vitamina D su prikazane u tablici 1, dok je raspon vrijednosti serumskog vitamina D prikazan u tablici 2.

Procjenjuje se da više od milijardu ljudi diljem svijeta ima nisku razinu serumskog vitamina D. Ozbiljnost situacije dokazuje i nedavno istraživanje provedeno u susjednoj Sloveniji, gdje u jesensko – zimskom razdoblju (od studenog do travnja) približno 80 % odrasle populacije, ima nedostatak vitamina D (razina < 50 nmol/L ) i 40 % populacije teži nedostatak vitamina D (razina < 30 nmol/L).

Tablica 1: Smjernice endokrinološkog društva za sve zdrave osobe, posebice od listopada do travnja kada je manje sunca (Holick et al. 2011.)

Starosna skupina

Preporučeni dnevni unos

0-1 godina

400 – 1000 IU*

1 – 18 godina

600 – 1000 IU*

> 18 godina

800 – 2000 IU*

Pretili i pacijenti s malapsorpcijom

4000 – 6000 IU*

* IU- internacionalnih jedinica (international unit)

Tablica 2: Raspon vrijednosti  serumskog vitamina D (Holick et al. 2011.)

Raspon vrijednosti serumskog vitamina D*

Optimalne vrijednosti

75 – 125 nmol/L

Granična vrijednost

50 – 75 nmol/L

Nedostatak

< 50 nmol/L

Teži nedostatak

< 30 nmol/L

*25(OH)D: serumska koncentracija 25-hidroksi-vitamina D

Djelovanje vitamina D na urođenu imunost

Povijesni dokazi koji povezuju vitamin D s prirodnim imunitetom (urođena imunost) potječu iz izvješća 19. stoljeća prije antibiotske ere, kada su ulje jetre bakalara (bogato s vitaminom D3) i izloženost sunčevoj svjetlosti korišteni za liječenje tuberkuloze. Kasnije su studije pojasnile terapeutske učinke ulja jetre bakalara i sunčeve svjetlosti.

Sada nam je već poznato da stanice imunološkog sustava imaju sposobnost aktivirati neaktivni oblik vitamina D u serumu. U makrofagima, koje virus napada, pod utjecajem aktivnog vitamina D, nastaju antimikrobni peptidi koji ubrzavaju samouništavanje virusa što znači da učinkovitost makrofaga da stvaraju antimikrobne peptide, ovisi o vrijednostima serumskog vitamina D (bio on već u aktivnom obliku ili ne). Respiratorne epitelne stanice imaju također, konstantno aktivne enzime koji su sposobni aktivirati vitamin D, u hormon D koji na sličan način uništava viruse i povećava antimikrobnu barijeru.

U slučaju da je prisutan manjak vitamina D, respiratorni virusi ulaze u respiratorni epitel putem specifičnih ulaznih receptora, gdje uzrokuju oštećenje stanica i tkiva i pokreću urođene i prilagodljive imunološke reakcije. Kao rezultat napada virusa dolazi do upala dišnih puteva i sustavnom upalom, a u težim slučajevima može doći do opasnosti po životu ili kroničnih posljedica.

Vitamin D ima dokazane mehanizme djelovanja na imunološki sustav, koji mogu poboljšati prirodnu otpornost na akutne virusne (i druge) respiratorne infekcije i ublažiti njihov tijek inhibiranjem prekomjernog upalnog odgovora. Većina dosadašnjih dokaza sugerira da je održavanje zdravog statusa vitamina D važno za moduliranje imunološke funkcije tijela. Niska razina serumskog vitamina D povezana je s višestrukim imunološkim bolestima, uključujući autoimune poremećaje i zarazne bolesti.

 

Literatura:

Charoenngam N. i Holick M. F. 2020. Immunologic Effects of Vitamin D on Human Health and Disease. Nutrient 12,7. doi: 10.3390/nu12072097

Holik M. F. , Binkley N. C., Bischoff-Ferrari H. A., Gordon C. M., Hanley D. A., Heaney R. P., Murad M. H., Weaver C. M. 2011. Evaluation, Treatment, and Prevention of Vitamin D Deficiency: an Endocrine Society Clinical Practice Guideline. The Journal of clinical endokrinology and metabolism 96, 7. doi: 10.1210/jc.2011-0385

Bilezikian J. P., Bikle D., Hewison M., Lazaretti-Castro M., Formenti A. M., Gapta A., Madhavan M. V., Nair N., Babalyan V., Hutchings N., Napoli N., Accili D., Binkley N. Landry D. W., Giustina A. 2020. Mechanisms in Endocrinology: Vitamin D and COVID-19. European Journal od Endocrinology. doi: 10.1530/EJE-20-0665

Hribar M., Hristov H., Gregorič M., Blaznik U., Zaletel K., Oblak A., Osredkar J., Kušar A., Žmitek K., Rogelj I., Pravst I. 2020. Nutrihealth Study: Seasonal Variation in Vitamin D Status Among the Slovenian Adult and Elderly Population. Nutrition 12, 6. doi: 10.3390/nu12061838

Dijeli dalje:


Oznake liposomalni vitamin D liposomski imunološki sustav infekcija prehlada zdravlje kostiju

Ova web stranica za bolje djelovanje koristi kolačiće.
Ovi kolačići ne utječu na vašu privatnost. Više ...